Kulturno-Istorijski Spomenici

Kapela Vodica

Vodice su predstavljale kultna mesta narodne religije, čija se gradnja u 19. veku, u periodu romantizma, povećava pod uticajem obnovljenog interesovanja za srednjevekovnu baštinu i narodna predanja. Istoričarka umetnosti Mirjana Đekić navodi:

Ljudi su iskustveno saznavali da neke vode imaju i lekovita svojstva. Lekovitost vode uz nepostojanje lekova u današnjem obliku, davali su takvim vodama poseban značaj, a glas o njihovoj delotvornosti se širio. Vremenom se uz ove sasvim racionalne, svetovne razloge za poštovanje zdravih voda, njihovo poštovanje spojilo sa religijskim osećanjima. Tako su vodice, bunari i izvori zdrave i isceljujuće vode, prerasle u kultna religijska mesta.

Milorad Babić piše o banovačkoj Vodici:

Banovačka Vodica se nalazila na jednom slabašnom izvoru, na kraju "pašaćeg polja", od pamtiveka. Pored tog izvora bio je mali zid, zaštićen tarabom, na kome su bile ikone.

O Vrbici je na Vodicu nošena litija i održavani odgovarajući bogoslužbeni obredi. Na Vodici su održavani i đurđevdanski uranci sa vodoosvećenjem. Omladina se kitila cvećem i umivala vodom iz Vodice „za lepo lice“, a bolesni je pili za ozdravljenje.

Кad je 1897. godine zbog poplave srušena banovačka stara crkva, Banovčani su nameravali da je podignu opet, ali na Vodici. Međutim, za to je bilo potrebno mnogo novca, a ni političke ni crkvene vlasti nisu imale razumevanja za tu nameru.

Zbog toga je u jesen 1907. godine dobrovoljnim prilozima meštana u novcu i materijalu na Vodici podignuta samo mala kapela. Pošto je bila izuzetno malih dimenzija, u nju nije mogao biti smešten ikonostas stare crkve, kako je planirano.

Veruje se da je jedino krst na Vodici prenet sa stare crkve, ali za to ne postoje pismene potvrde. Vodica je tako, pored ranije namene, postala i spomenik staroj crkvi.

Fotografija: Milorad Babić
Fotografija: Milorad Babić
Fotografija: Milorad Babić
Fotografija: Milorad Babić